Zbirka naoružanja od 1945. godine



Zbirka fabričkog naoružanja od 1945. godine postoji već duže vreme u Vojnom muzeju i ispočetka je prikupljala naoružanje što domaćeg, što stranog porekla koje je koristila tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA). Jedan od ciljeva bio je da se prikaže savremena kretanja u naoružanju vojske. Međutim ratna dešavanja tokom devedesetih godina prethodnog veka otvorili su novo poglavlje u ne samo vojnoj istoriji našeg naroda već i u ovoj zbirci. Sukobi u Hrvatskoj početkom devedesetih u vreme raspada SFRJ, a potom i borba protiv albanskih terorista na Kosovu i Metohiji tokom 1998. i 1999. godine, kao i agresija NATO pakta na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. su stvorili novi prostor u prikazu nacionalne vojne istorije a samim tim i prostor za prikupljanje novih muzejskih predmeta za fond zbirke. Zbirka se i danas obogaćuje, predmetima koji, kao i u ranijim epohama, predstavljaju formacijsko naoružanje koje se danas koristi u Vojsci Srbije.
 
Najstariji predmeti iz ove zbirke su oni koji potiču iz vremena razvoja nove komunističke Jugoslavije i Jugoslovenske narodne armije a koji pokazuju sliku razvoja domaće industrije oružja. Među ovim naoružanjem proizvedenim posle rata ima takođe i primeraka oružja iz ratnog perioda koji su se i dalje zadržavali u upotrebi u vojsci. Pored pešadijskog naoružanja, zbirka poseduje raznovrsnu ostalu vojnu opremu koja je bila u upotrebi u vojnim jedinicama, od eksplozivnih sredstava, preko mornaričke opreme i oruđa, sredstava veze, artiljerijske municije itd. Poseban deo zbirke je posvećen i prvom učešću Jugoslovenske narodne armije u jednoj međunarodnoj mirovnoj misiji, misiji UNEF, Ujedinjenijih Nacija na Sinaju u Egiptu.
 
Kao što je pomenuto, fond zbirke je uveliko obogaćen usled ratnih dešavanja tokom devedesetih. Veliki broj predmeta iz ovog perioda je prikupljan direktno sa ratišta tokom 1991 i 1992. godine. Usled tada važećeg embarga na uvoz oružja, dotur oružja oružanim formacijama Republike Hrvatske je išao ilegalnim putevima i sa svih mogućih strana. Tako da je stvorena situacija da se na ratištu pojavilo oružje iz svih delova sveta koje do tada nije bilo zastupljeno u našim krajevima. U okviru zbirke nalaze se i primerci naoružanja koje su zaplenjeni tokom pokušaja transporta tako da nikada nisu ni dospeli do ratišta.
 
Poslednja ratna dešavanja na teritoriji Srbije su takođe dobila svoje mesto u Vojnom muzeju i dopunila fond Zbirke. Jedan deo Zbirke je u vezi sa borbom protiv albanskih separatista i terorista na Kosovu i Metohiji, i kao u slučaju sukoba u Hrvatskoj iz istih razloga i ovde je prisutan širok arsenal oružja iz različitih delova sveta. Drugi deo je posvećen NATO agresiji i bombardovanju SRJ gde su prikazani naoružanje i oprema pilota oborenih od strane PVO VJ, a kao najzanimljiviji eksponat koi privlači najviše pažnje posetilaca muzeja ističe se deo krila aviona F-117A Stealth koji je oboren 27. marta 1999. godine kod sela Buđanovci. U stalnoj postavci poseban akcenat je bačen i na upotrebu oružja zabranjenih međunarodnim konvencijama o ratovanju  poput kasetnih bombi i municije sa osiromašenim uranijumom, a koje je tokom bombardovanja NATO avijacija konstantno upotrebljavala.
 
Poslednji deo zbirke i onaj koji se konstantno obnavlja i unapređuje predstavlja naoružanje koje je danas u upotrebi u Vojsci Srbije čime Vojni muzej obezbeđuje kontinuitet u prikazu formacijskog naoružanja koje je vojska koristila još od osnivanja moderne srpske države.

Zbirku obrađuje: Uroš Milivojević